Yoga
Zenyoga


















O yogi

Naziv yoga dolazi iz sanskrta, jezika svetih tekstova i ugla─Ĺene knji┼żevnosti u njenoj domovini, Indiji. To je jedan od onih pojmova koji imaju ─Źitav niz zna─Źenja. Izveden je iz glagolskoga korijena YUJ koji zna─Źi spregnuti, upregnuti, ujarmiti, pri─Źvrstiti. Kada se koristi kao naziv discipline osobnoga preobra┼żaja, ┼íto u svom naj┼íirem smislu yoga jest, tada mo┼że ozna─Źavati cilj te discipline, odnosno spregu kao jedinstvo, sjedinjenost; ili pak njeno temeljno sredstvo, a to je sprega kao obuzdavanje.

Danas se yoga uglavnom shva─ça vrlo su┼żeno, kao praksa tjelesnih polo┼żaja i, ponekad, vje┼żbi disanja, no mo┼żda ─çe nam ova dva zna─Źenja rije─Źi yoga koja su ranije navedena pomo─çi da se pribli┼żimo njenom odre─Ĺenju i shva─çanju kako je, kao sredstvo duhovnoga puta, zami┼íljena i prakticirana stotinama godina. Indija je majka mnogim duhovnim strujama i religijama. Iz drevnoga se brahmanizma razvio dana┼ínji hinduizam s tisu─çama lica, budizam je - premda ga u Indiji nema ve─ç gotovo devet stolje─ça - bio najzna─Źajnija duhovna i kulturna struja koja je preobrazila ─Źitav srednji i daleki istok, a ─Ĺainizam je, iako ograni─Źenene zemljopisne ra┼íirenosti, kroz naslje─Ĺe prakse nenasilja oblikovao savjest milijuna. Svaku od duhovnih struja prisutnih u Indiji - o ove tri samo su op─çi nazivnici nevjerojatno brojnih pristupa duhovnom putu - odlikuje osobito shva─çanje kako ljudske situacije i vizije oslobo─Ĺenja od te situacije koju se gotovo bez izuzetka do┼żivljava tegobnom, tako i na─Źina, ili puta oslobo─Ĺenja iz te situacije. Unato─Ź velikim razlikama, u sr┼żi svih tih struja i puteva nalazi se praksa osobnog preobra┼żja i ostvarenja koju su njeni tvorci tradicionalno nazivali yogi─Źkom. Za┼íto? Zbog toga jer je njeno osnovno sredstvo, kako je to ranije re─Źeno, obuzdavanje. ─îemu obuzdavanje? Smatra se da je na┼ía ljudska situacija posljedica na─Źina na koji opa┼żamo sebe i svijet oko sebe, a da je taj na─Źin nekako iskrivljen. Glavni krivac te iskrivljene slike je "ni┼że" sopstvo u svim svojim skrivenim i iskazanim oblicima. Osnovni je cilj puta yoge pomo─çi sljedbeniku da nadi─Ĺe to "ni┼że" sopstvo kako bi dosegnuo "vi┼íu" stvarnost, i to upravo obuzdavanjem. Tako se otkriva istina o materijalnom svijetu - da je on u svojoj osnovi ograni─Źen, prolazan i nezadovoljavaju─çi, i da na┼ía sre─ça ne ovisi o zadovoljenju osjetila. Na┼ía sre─ça le┼żi na sasvim drugoj strani, u sjedinjenosti. Sjedinjenosti s "vi┼íom" stvarnosti, bilo da je to transcendentalno sopstvo, bo┼żansko po─Źelo, ili neosobna nirvana.

Tradicija hinduizma iznjedrila je mnoge struje i pravce yoge - najpoznatija klasifikacija nabraja ih ┼íest, s mnogim unutarnjim podjelama. Budizam je pak ve─ç u Indiji razgranao vlastito u─Źenje yoge u dvije glavne grane, a dolaskom na Tibet, u Kinu, Koreju, Japan i ostale zemlje jo┼í ih je produbio i prilagodio novim kulturnim podnebljima.

Slabo je poznato da je Zapad do┼íao u doticaj s yogom jo┼í za starih Grka, iako o njenom pravom dolasku u na┼í kulturni krug mo┼żemo govoriti od kraja devetnaestog stolje─ça nadalje. Mo┼żda zbog naravi Zapadnjaka, mo┼żda zbog slabog razumijevanja ili zbog u─Źitelja, onaj oblik yoge koji se najvi┼íe pro┼íirio i postao sinonimom za ─Źitavo golemo podru─Źje duhovnoga vje┼żbanja ┼íto ga nazivamo yogom jest hinduisti─Źka hathayoga, yoga koja kao sredstvo ostvarenja koristi tijelo i tjelesne polo┼żaje. Pa i ta je yoga okrnjena, i vrlo se rijetko danas vje┼żba u svom izvornom vidu i uz kori┼ítenje punog potencijala ┼íto ga posjeduje. Tradicionalno se, naime, i u okviru hinduizma i budizma, smatra da vje┼żbanje tjelesnih polo┼żaja slu┼żi kao ulaz u duhovne vidove prakse yoge. Polo┼żaji dovode do iskustva dubokog opu┼ítanja i razvijanja svjesnosti o tijelu, ┼íto prirodno vodi praksi meditacije i razvijanju mentalne smirenosti. Smireni um mo┼że potaknuti duboke promjene u na─Źinu razumijevanja kako sebe i svijeta, tako i odnosa prema ┼żivotu. A ta je promjena uvjet ostvarenja ideala istinske yoge - u slu─Źaju budizma to su sloboda, mudrost i suosje─çanje.